koštunjače (Osteichthyes), razred riba najsavršenije tjelesne građe. Za razliku od primitivno građenih riba s hrskavičnim kosturom (Chondrichthyes), koštunjače imaju koštani kostur, kralježnicu raščlanjenu na kralješke i dobro razvijenu koštanu lubanju. Škržni im je sustav pokriven pomičnim poklopcem, a sa svake su strane po 4 škrge. Tijelo im je pokriveno pravilno poredanim ljuskama, okruglastim (cikloidnim) ili češljastim (ktenoidnim), gdjekad velikim koštanim pločama, rijetko je golo (u somova, jegulja). Crijeva su koštunjača bez crijevnoga nabora. Većinom imaju plivaći mjehur. Oplodnja im je pretežno vanjska, rijetko kote žive mlade ili su hermafroditi (npr. kanjac). Repna je peraja simetrična (iznimka je jegulja). Koštunjače su najbogatija i najraznovrsnija skupina riba. Raširene su u slatkim vodama i morima do najvećih dubina, a obuhvaćaju oko 95% do sada poznatih riba s više od 20 000 vrsta. Za proučavanje tijeka evolucije i prilagodbe okolini posebno su zanimljive dubokomorske koštunjače, kod kojih se, zbog života pod velikim tlakom, razvio takav tlak u tkivu i plivaćem mjehuru. Dubinske koštunjače često su crvenkaste ili bezbojne; neke su slijepe, a neke imaju teleskopske oči; mnoge imaju svjetlila (fotofore). Filogenetski su koštunjače najmlađe ribe, pojavile su se tek u srednjotrijaskom razdoblju mezozoika. Taksonomski raspored koštunjača vrlo je složen i još uvijek nije jedinstveno riješen. Dijele se na dva podrazreda: zrakoperke (Choanichthyes) i nosnoprolaznice (Actinopterygii). U zrakoperke se, uz štitonoše (jesetre), ubraja nadred pravih koštunjača (Teleostei), koje obuhvaćaju niz redova. Predstavnici: sleđevke (Clupeiformes), šarani (Cypriniformes), jegulje (Anguilliformes), tovarke (Gadiformes), kovači (Zeiformes), grgečke (Perciformes), pločoglavke (Scorpaeniformes), plosnatice (Pleuronectiformes), srasločeljuske (Plectognathi), lososi (Salmoniformes), somovi (Siluriformes), bucnjevi (Tetraodontiformes). U nosnoprolaznice se ubrajaju resoperke i dvodihalice.
